Vlada Crne Gore trebalo bi na današnjoj sjednici da donese odluku kojom se zadužuju javne ustanove i preduzeća, u kojima država ima većinsko vlasništvo, da do 30. maja ograniče direktorske plate na dvije prosječne zarade u državi, dok bi plate ostalih članova menadžmenta bile smanjene na jednu i po prosječnu. To znači da direktorska plata ne može biti veća od 960 eura, a savjetnička 720 eura. Ukoliko Predlog zaključaka dobije zeleno svjetlo na današnjoj sjednici Vlade, višak sredstava državna preduzeća treba da transferišu u Budžet Crne Gore. Vlada se odlučila na ovakav potez jer je nezadovoljna dinamikom sprovođenja mjera štednje u državnim preduzećima. Javna preduzeća dužna da u svojim opštim aktima utvrde najviši iznos zarade koji ne može biti za izvršnog direktora veći od dvije prosječne zarade u državi u prethodnoj godini, i da zarade zaposlenih u rangu nižem od izvršnog direktora - pomoćnika direktora, direktora sektora, savjetnika ne mogu biti veće od jedne i po prosječne zarade u državi za prethodnu godinu.
Vlada Crne Gore trebalo bi na današnjoj sjednici da donese odluku kojom se zadužuju javne ustanove i preduzeća, u kojima država ima većinsko vlasništvo, da do 30. maja ograniče direktorske plate na dvije prosječne zarade u državi, dok bi plate ostalih članova menadžmenta bile smanjene na jednu i po prosječnu.
To znači da direktorska plata ne može biti veća od 960 eura, a savjetnička 720 eura. Ukoliko Predlog zaključaka dobije zeleno svjetlo na današnjoj sjednici Vlade, višak sredstava državna preduzeća treba da transferišu u Budžet Crne Gore.
Vlada se odlučila na ovakav potez jer je nezadovoljna dinamikom sprovođenja mjera štednje u državnim preduzećima.
"Javna preduzeća dužna da u svojim opštim aktima utvrde najviši iznos zarade koji ne može biti za izvršnog direktora veći od dvije prosječne zarade u državi u prethodnoj godini, i da zarade zaposlenih u rangu nižem od izvršnog direktora - pomoćnika direktora, direktora sektora, savjetnika ne mogu biti veće od jedne i po prosječne zarade u državi za prethodnu godinu", piše u zaključcima, koje bi Vlada danas trebalo da usvoji.
Od državnih preduzeća se traži da usklade zarade zaposlenih koji ne pripadaju menadžmentu, odnosno da se, shodno pravilnicima o organizaciji i sistematizaciji, koeficijenti usklade sa rasponom koeficijenata u državnoj upravi imajući u vidu visinu prosječne zarade u državi sa jedne strane i visinu zarada rukovodećih lica sa druge strane.
Na taj način, državna preduzeća su dužna da izvrše racionalizaciju svih diskrecionih rashoda odnosno rashoda koji se odnose na službena putovanja, korišćenje službenih vozila, autorske honorare, konsultantske usluge i slično.